Probrano po: Publikacije
Almanah
Naziv
Almanah
Opis
Najstariji karlovački pučki kalendar je** „Almanah ilirski za godinu 1823. s razlicsnima pjesmama i pripovjestima, za prudnost i ugodnost sloxen i na svjetlo snoshen od Jure Maticha (pseudonim Matije Šporera) u Karlovcu Gornjem vu utishtenici Pretnerovoj“.**
Juraj (Đuro) Matija Šporer, Karlovčanin, koji je već od mladih studentskih dana u Beču nastojao dati Karlovcu i Hrvatskoj tiskanu riječ. Kada su propala njegova nastojanja da izda prve hrvatske novine – 17 godina prije Gaja! - izdao je 1823.g. u Karlovcu prvi karlovački kalendar. Almanah ilirski je napravljen kao knjižica, ima svega 104 stranice, raspored dana i mjeseca rađen je po gregorijanskom i julijanskom računanju vremena, a uz to je na svakoj stranici označeno vrijeme i datum. Almanah ilirski svojom svrhom i namjenom nadilazi usku kalendarsku funkciju i širi je na kulturno-političko djelovanje u Hrvatskoj. Svojim je djelom Šporer preteča ilirizma i Gaja, o čemu je u znanstvenoj literaturi mnogo više napisano.
Godina
1823
1
Hrvatska sloboda
Naziv
Hrvatska sloboda
Opis
**"Hrvatska sloboda" ** je list koji, nakon Karlovačkog tjednika, ima najdužu tradiciju izlaženja. Prvi broj izašao je 9. 12. 1921. godine i pod tim nazivom izlazila je sve do 1. 4. 1932. godine, a od tada, uz prekide, kao Karlovački glasnik do 14. 1. 1941. godine. Ispod glavnog naslova piše: „Tjednik za politiku, prosvjetu i narodno gospodarstvo.“ Hrvatska sloboda je bio list „Hrvatskog bloka“. Kako se mijenjao stav „Bloka“, tako se i mijenjao i politički stav lista. Cijelo vrijeme izlaženja list je tiskan u tiskari M. Fogine. Vlasnici i urednici su se često mijenjali ali Fogina je bio pravi financijer.
Dragutin Fogina je bio urednik u dva navrata: od 9. 12. 1921. g. do 22. 6. 1923. g. i od 11. 4. 1930. g. do 23. 12. 1938. g.
Dr Ivan Graho bio je urednik u tri navrata: od 21. 9. 1923. g. do 23. 11. 1923. g. , 10. 4. 1925. g. do 12. 11. 1928. g. i od 25.4. 1940. g. do 14. 1. 1941. g, kada je bio i vlasnik, a list je tada promijenio naziv u Karlovački glasnik.
Dominik Bumber, novinar iz Zagreba, urednik je lista od 23.11. 1923. g. do 8. 8. 1924. g. i ponovno od 7. 11.1924.g. do 10. 4. 1925. g.
Zvonimir Rožić, umirovljeni učitelj u Karlovcu, uređivao je Hrvatsku slobodu u prijelomnom razdoblju stare Jugoslavije od 12. 4. 1928.g. do 11.4. 1930.g.
Uz sve te promjene u redakciji i uredništvu list ostaje do 1929.g. i opsegom i sadržajem isti. List se ističe netolerantnim polemikama i protivničkim stavovima.
Svojim političkim protivnicima list smatra pristalice Samostalne demokratske stranke i njenog prvaka Svetozara Pribičevića, a isto tako i Pašićevu radikalnu stranku i njene pristalice u Karlovcu. Svom žestinom političke netrepeljivosti odnosi se i prema Radićevoj politici od 1925. g. nadalje, iako su članovi „Hrvatskog bloka“ ranije bili njeni pristalice. Otada u Hrvatskoj slobodi čitamo o „Paranoidnom Radiću i njegovoj megalomanskoj politici.“ No ipak, autori Hrvatske slobode smatraju atentat u skupštini udarom na sav hrvatski narod i oštro ga osuđuju.
Hrvatska sloboda je pravi dokument karlovačke stvarnosti prvog poslijeratnog decenija.
Šestojanuarskom diktaturom utihnule su sve političke polemike u žurnalistici, pa se može i u Hrvatskoj slobodi, iz broja u broj, pratiti kako biva sve tiša, da bi konačno brojem 13 od 1. 4 1932.g. kratkom najavom prestala izlaziti.
Već tjedan dana nakon toga, 8. 4. 1932. g., izašao je prvi broj Karlovačkog glasnika u istom uredništvu i istoj tiskari M.Fogine.
Fond GKKA:
Hrvatska sloboda
God.1,br.1(9.prosinac 1921)-god.12,br.13(1.travanj 1932)
2
Karlovački Šoštar
Naziv
Karlovački Šoštar
Opis
**"Karlovački šoštar"** je karlovački kalendar koji je izlazio početkom dvadesetog stoljeća (1905. – 1907.). Urednik Šoštara bio je znameniti Karlovčanin Rudolf Strohal, ravnatelj Kraljevske velike realne gimnazije na Rakovcu. Uz didaktičku namjenu koju je Strohal nametao, Šoštar sadrži i pučke informacije poput starovjernih shvaćanja, upita i savjeta što je posve u skladu s pučkim kalendarskim informacijama.
Godina
1905
3
Karlovački tjednik
Naziv
Karlovački tjednik
Opis
Projekt digitalizacije "Karlovačkog tjednika", lokalnih novina s najdužom tradicijom izlaženja i najopsežnijim izvorom informacija o životu lokalne zajednice započeo je 2008. godine. Uz financijsku podršku Grada Karlovca, Ministarstva kulture i uz svesrdnu pomoć Karlovačkog tjednika d.o.o., u prvoj fazi je skenirano i u čitljivi tekst pretvoreno oko 25.000 stranica. U drugoj fazi, prelaskom na novu platformu, nastavili smo s digitalizacijom Karlovačkog tjednika do 2008.g, a u trećoj fazi plan je digitalizirati sve do tekućeg broja. Digitalizacija je realizirana u suradnji s tvrtkom [ArhivPro d.o.o.](http://www.arhivpro.hr) iz Koprivnice.
Prvi broj Karlovačkog tjednika izašao je 3.7.1953.g. i neprekidno izlazi sve do danas. Tiskan je u nakladi od 4000 primjeraka pod uredničkom palicom Božidara Kožara kao glavnog i Franje Lasića kao odgovornog urednika. Od samih početaka uz profesionalne novinare surađivali su brojni kulturni i javni djelatnici poput Milana Radeke, Gaje Petrovića, Stjepana Mihalića, Georgija Para i dr. Prve ilustracije objavljivali su poznati karlovački slikari poput Alfreda Krupe, Đorđa Petrovića, Petra Skutarija i dr.
Karlovački tjednik proglašen je najboljim lokalnim listom 1963., 1964., 1965. i 1966. i 1968. godine. Karlovački tjednik povremeno je uvodio i različite priloge poput „Svjetla“, časopisa za umjetnost, kulturu i nauku Matice hrvatske (1965. – 1971.), satiričkog fašničkog „Ričeta“ (1963.), zatim priloge o susjednim općinama (Ozalj, Vrginmost, Slunj i Vojnić) i tadašnjim većim karlovačkim poduzećima (Jugoturbina, Komunalno, Pamučna industrija Duga Resa i dr.).
Od 6. 5. 1962. godine proradila je i radio stanica u sklopu „Karlovačkog tjednika“ i ona je znatno unaprijedila informiranje u gradu pa i šire, a osobito se iskazao tijekom izvještavanja u Domovinskom ratu. Od 1991. godine odvaja se Radio Karlovac, a nakon postupka likvidacije osnovano je javno poduzeće „Karlovački tjednik“. Od 1. 2. 2017. godine, navedeni mediji posluju pod novim imenom te u okviru novog i moderniziranog portala www.karlovački.hr, koji će objediniti Karlovački tjednik i novi naziv za radio, “Prvi karlovački” koji sada uključuje novu radijsku shemu i programsku osnovu.
Digitalizacija Karlovačkog tjednika veliki je zalog karlovačke knjižnice u razvoju karlovačke kulture i čuvanja kulturne baštine, kao i dostupnosti informacija u proučavanju zavičaja. [Karlovačka knjižnica](http://www.gkka.hr) stoga nastavlja s projektom digitalizacije.
4
Karlstädter Schreib - Kalender
Naziv
Karlstädter Schreib - Kalender
Opis
Najdugotrajniji karlovački kalendar bio je **"Karlstädter Schreib-Kalender**" za katolike, istočno pravoslavne i izraelite u nakladi Ivana Nepomuka Prettnera i tiskan u njegovoj znamenitoj tiskari od 1827.g. do 1889.g. do kad djeluje i tiskara. Trajao je, znači, pune 62 godine. Pisan je njemačkim jezikom. Početno se kalendar zvao „Neuer Karlstädter Schreib und Wirschats-Kalender, a od 1838.g. mijenja ime u „Karlstädter Schreib-Kalender“.
Uz parolu: „ Es lebe die Concurenz!“ Živjela konkurencija! Karlstädter Schreib-Kalender počeo je objavljivati i oglase karlovačkih obrtnika i trgovaca. Zbog svega toga sačuvani „Karlstädter Schreib-Kalender“ kao i ostali karlovački kalendari, dragocjeni su dokument prošlosti.
Godina
1840
5
Nada
Naziv
Nada
Opis
Nakon odlaska Abela Lukšića iz Karlovca 1864. godine gotovo trideset i pet godina ne izdaje se u Karlovcu hrvatski kalendar. Tek 1898. Godine poznati karlovački učitelj Stjepan Širola u nakladi Dragutina Hauptfelda izdaje kalendar **"Nada“**. Karakteristika** **"Nade"** **je bogati oglasnik ne samo iz Karlovca već i iz drugih gradova i susjednih zemalja. Sami oglasi i popis karlovačkih društava, škola i tvornica dokumentarni su materijal za proučavanje karlovačke gospodarske i kulturne povijesti.
Godina
1898
6
Pjesnicki vjenaz
Naziv
Pjesnicki vjenaz
7
Prorok
Naziv
Prorok
Opis
Šezdesetih godina XIX stoljeća istovremeno s Karlstädter Schreib-Kalenderom izlazio je u Karlovcu i kalendar **"Prorok"** poznatog karlovačkog kulturnog radnika Abela Lukšića. Razlog pokretanja „Proroka“ napisao je i sam autor u Proslovu kalendara za 1863. godinu: „ Podpisani izdavatelj osvjedočio se je, da nam treba ljetopisa, koga bi svrha bila pučku prosvjetu i domoljublje širiti, te duh, ćut i potrebu vremena popularnom učiniti“. Koncepcija Lukšićeva kalendara ne odstupa mnogo od tadašnjih hrvatskih kalendara.
Godina
1864
8
Svjetlo
Naziv
Svjetlo
Godina
1884
9
Svjetlo: časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja
Naziv
Svjetlo: časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja
10