Probrano po: Publikacije
Svjetlo : slobodni neodvisni i nepolitički list
Naziv
Svjetlo : slobodni neodvisni i nepolitički list
Godina
1901
1
Svjetlo : prilog za kulturu, nauku i umjetnost.
Naziv
Svjetlo : prilog za kulturu, nauku i umjetnost.
Opis
Časopis „Svjetlo“ je za grad Karlovac, u kulturnom i povijesnom smislu, izrazito značajan časopis koji je izlazio s prekidima, mijenjao se s vremenom i prilagođavao ljudima i gradu, te bilježio puls svoga doba. Za Svjetlo slobodno možemo reći da je podijeljeno u tri faze svog izlaženja. Prvo razdoblje izlaženja od 1884. do 1919. godine, zatim drugo razdoblje od 1965. do 1971. godine kada “Svjetlo” izlazi kao prilog “Karlovačkog tjednika”, a uređuje ga pododbor Matice hrvatske Karlovac. Na kraju, treća etapi izlaženja je započela je 1990. godine, a koja traje i danas. “Svjetlo” se uvelike mijenjalo godinama izlaženja, a njegova konstanta jest da je to lokalni časopis posvećen kulturi, znanosti i umjetnosti.
Prvo razdoblje izlaženja digitalizirano je u sklopu projekta „Stare hrvatske novine“ koje je Gradska knjižnica provela u suradnji s [Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu](http://dnc.nsk.hr/Newspapers/LibraryTitle.aspx?id=47e9f624-c654-493d-8736-199adaa7e6df). U okviru druge faze projekta (od 2010.) na Portalu se objavljuju novine digitalizirane u redovnom programu digitalizacije novina NSK s mikrofilma, digitalizirane novine ustanova-suradnika među kojima je i Svjetlo iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac. NSK je na zahtjev Gradske knjižnice i čitaonice "Ivan Goran Kovačić" Karlovac digitalizirala preslike s mikrofilma. Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac obradila je i objavila samostalno digitalne preslike na [portalu](https://digitalna.gkka.hr/). Drugu fazu izlaženja digitalizirali smo 2016.g. i preostala nam je treća faza izlaženja koja je započela 1990.g i traje sve do danas.
Za časopis Svjetlo se brine pododbor Matice hrvatske u Karlovcu. Od 1990. godine do danas izmijenile se čak pet redakcija. S promjenom redakcije, mijenjala se i uređivačka koncepcija i oprema lista. Naslov časopisa je “Svjetlo”, a podnaslov “časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja”. Izlazi četiri puta godišnje. Format je 24 cm. Tiska se u Karlovcu, a za njega se brine Ogranak Matice hrvatske iz Karlovca. Časopis je ilustriran, sadrži fotografije u boji. Paginacija je tekuća. Svaki broj ima oko osamdesetak stranica. Časopis je dostupan u Zavičajnom odjelu Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu. Kako se mijenjaju redakcije, tako se mijenjaju koncepcija časopisa i rubrike. Analiza je obuhvatila brojeve koje je uređivala druga redakcija.
Prva redakcija djeluje od 1990.-1996. godine. Urednici su bili Ivan Jurković (glavni urednik) i Vladimir Cvitanović, a tajnik redakcije je Branko Kućan. Taj prvi broj “Svjetla” nositi će broj 6. Bio je to onaj neobjavljeni broj iz 1971. godine Godine 1997. urednik je bio Ivo Ott mlađi, kada je časopis bio komercijalno najuspješniji. Koncepcija časopisa je bila takva da je svaki broj donosio neku, za grad Karlovac, relevantnu temu koja je obrađivana s različitih aspekata. To je period u kojem se u časopisu obrađuju znamenite ulice, ljudi i dijelovi grada Karlovca. Ti brojevi donose svježe i vrlo inteligentne tekstove te kvalitetne pjesme. Sadrže obilje zanimljivih ilustracija i fotografija, kako iz prošlosti tako i iz sadašnjosti grada Karlovca. U ovim brojevima rubrike variraju, a konstanta je središnja tema oko koje su napisani svi ostali prilozi. Časopis obično započinje uvodnikom, zatim proznim tekstovima, pjesmama, zatim slijedi glavna tema koja je u časopisu po broju stranica najzastupljenija. Neke od tema bile su: karlovačka obilaznica, karlovački politički pluralizam, karlovačka kina, Banija, Rakovac, Dubovac i slično. Te su teme popraćene slikama i fotografijama te su obrađene i kroz pjesmu i kroz putopis, s urbanističkog, demografskog, povijesnog i sociološkog aspekta. Jedna od tema je i 20 karlovačkih slikara, restauracija Zvijezde, dakle, uvijek neka tema koja je aktualna za građane grada Karlovca. Oko te glavne teme smješteni su prozni tekstovi, putopisi, pjesme, novinarski prilozi, gradska kronika, priče iz djetinjstva vezane uz pojedini dio grada i recenzije knjiga. Ono što te brojeve čini tako zanimljivim i komercijalno uspješnim upravo je ciklus o ulicama, ljudima i dijelovima grada Karlovca. Brojevi ove redakcije rasprodani su, a neki su i tiskani dvaput. Danas je koncepcija časopisa promijenjena. Časopis “Svjetlo” je i dalje časopis za kulturu, znanost i umjetnost. Časopis ima fiksne rubrike: Aktualno, Književnost, Proza, Društvena kretanja, Istraživanja, Obljetnice, Karlovačka društva, Domovinski rat, Sjećanja, Putopis, Ogledi, prikazi, osvrti, Iz rada Matice hrvatske u Karlovcu, U spomen i Kronika. Standardiziran je, tehnički bolje opremljen i izlazi na više stranica. Dio tekstova dostupan je na mrežnim stranicama ogranka u pdf. formatu. Časopis “Svjetlo” je bez obzira na povijesne i političke prilike, prekide u radu i cenzure, našao oslonac u karlovačkom ogranku Matice hrvatske, u ljubiteljima povijesti grada Karlovca, ljubiteljima književnosti i novinarstva koji svojim radovima stvaraju povijesna sjećanja na grad, ljude i događaje
2
Svjetlo: časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja
Naziv
Svjetlo: časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja
3
Svjetlo
Naziv
Svjetlo
Godina
1884
4
Prorok
Naziv
Prorok
Opis
Šezdesetih godina XIX stoljeća istovremeno s Karlstädter Schreib-Kalenderom izlazio je u Karlovcu i kalendar **"Prorok"** poznatog karlovačkog kulturnog radnika Abela Lukšića. Razlog pokretanja „Proroka“ napisao je i sam autor u Proslovu kalendara za 1863. godinu: „ Podpisani izdavatelj osvjedočio se je, da nam treba ljetopisa, koga bi svrha bila pučku prosvjetu i domoljublje širiti, te duh, ćut i potrebu vremena popularnom učiniti“. Koncepcija Lukšićeva kalendara ne odstupa mnogo od tadašnjih hrvatskih kalendara.
Godina
1864
5
Pjesnicki vjenaz
Naziv
Pjesnicki vjenaz
6
Nada
Naziv
Nada
Opis
Nakon odlaska Abela Lukšića iz Karlovca 1864. godine gotovo trideset i pet godina ne izdaje se u Karlovcu hrvatski kalendar. Tek 1898. Godine poznati karlovački učitelj Stjepan Širola u nakladi Dragutina Hauptfelda izdaje kalendar **"Nada“**. Karakteristika** **"Nade"** **je bogati oglasnik ne samo iz Karlovca već i iz drugih gradova i susjednih zemalja. Sami oglasi i popis karlovačkih društava, škola i tvornica dokumentarni su materijal za proučavanje karlovačke gospodarske i kulturne povijesti.
Godina
1898
7
Karlstädter Schreib - Kalender
Naziv
Karlstädter Schreib - Kalender
Opis
Najdugotrajniji karlovački kalendar bio je **"Karlstädter Schreib-Kalender**" za katolike, istočno pravoslavne i izraelite u nakladi Ivana Nepomuka Prettnera i tiskan u njegovoj znamenitoj tiskari od 1827.g. do 1889.g. do kad djeluje i tiskara. Trajao je, znači, pune 62 godine. Pisan je njemačkim jezikom. Početno se kalendar zvao „Neuer Karlstädter Schreib und Wirschats-Kalender, a od 1838.g. mijenja ime u „Karlstädter Schreib-Kalender“.
Uz parolu: „ Es lebe die Concurenz!“ Živjela konkurencija! Karlstädter Schreib-Kalender počeo je objavljivati i oglase karlovačkih obrtnika i trgovaca. Zbog svega toga sačuvani „Karlstädter Schreib-Kalender“ kao i ostali karlovački kalendari, dragocjeni su dokument prošlosti.
Godina
1840
8
Karlovački tjednik
Naziv
Karlovački tjednik
Opis
Projekt digitalizacije "Karlovačkog tjednika", lokalnih novina s najdužom tradicijom izlaženja i najopsežnijim izvorom informacija o životu lokalne zajednice započeo je 2008. godine. Uz financijsku podršku Grada Karlovca, Ministarstva kulture i uz svesrdnu pomoć Karlovačkog tjednika d.o.o., u prvoj fazi je skenirano i u čitljivi tekst pretvoreno oko 25.000 stranica. U drugoj fazi, prelaskom na novu platformu, nastavili smo s digitalizacijom Karlovačkog tjednika do 2008.g, a u trećoj fazi plan je digitalizirati sve do tekućeg broja. Digitalizacija je realizirana u suradnji s tvrtkom [ArhivPro d.o.o.](http://www.arhivpro.hr) iz Koprivnice.
Prvi broj Karlovačkog tjednika izašao je 3.7.1953.g. i neprekidno izlazi sve do danas. Tiskan je u nakladi od 4000 primjeraka pod uredničkom palicom Božidara Kožara kao glavnog i Franje Lasića kao odgovornog urednika. Od samih početaka uz profesionalne novinare surađivali su brojni kulturni i javni djelatnici poput Milana Radeke, Gaje Petrovića, Stjepana Mihalića, Georgija Para i dr. Prve ilustracije objavljivali su poznati karlovački slikari poput Alfreda Krupe, Đorđa Petrovića, Petra Skutarija i dr.
Karlovački tjednik proglašen je najboljim lokalnim listom 1963., 1964., 1965. i 1966. i 1968. godine. Karlovački tjednik povremeno je uvodio i različite priloge poput „Svjetla“, časopisa za umjetnost, kulturu i nauku Matice hrvatske (1965. – 1971.), satiričkog fašničkog „Ričeta“ (1963.), zatim priloge o susjednim općinama (Ozalj, Vrginmost, Slunj i Vojnić) i tadašnjim većim karlovačkim poduzećima (Jugoturbina, Komunalno, Pamučna industrija Duga Resa i dr.).
Od 6. 5. 1962. godine proradila je i radio stanica u sklopu „Karlovačkog tjednika“ i ona je znatno unaprijedila informiranje u gradu pa i šire, a osobito se iskazao tijekom izvještavanja u Domovinskom ratu. Od 1991. godine odvaja se Radio Karlovac, a nakon postupka likvidacije osnovano je javno poduzeće „Karlovački tjednik“. Od 1. 2. 2017. godine, navedeni mediji posluju pod novim imenom te u okviru novog i moderniziranog portala www.karlovački.hr, koji će objediniti Karlovački tjednik i novi naziv za radio, “Prvi karlovački” koji sada uključuje novu radijsku shemu i programsku osnovu.
Digitalizacija Karlovačkog tjednika veliki je zalog karlovačke knjižnice u razvoju karlovačke kulture i čuvanja kulturne baštine, kao i dostupnosti informacija u proučavanju zavičaja. [Karlovačka knjižnica](http://www.gkka.hr) stoga nastavlja s projektom digitalizacije.
9
Karlovački Šoštar
Naziv
Karlovački Šoštar
Opis
**"Karlovački šoštar"** je karlovački kalendar koji je izlazio početkom dvadesetog stoljeća (1905. – 1907.). Urednik Šoštara bio je znameniti Karlovčanin Rudolf Strohal, ravnatelj Kraljevske velike realne gimnazije na Rakovcu. Uz didaktičku namjenu koju je Strohal nametao, Šoštar sadrži i pučke informacije poput starovjernih shvaćanja, upita i savjeta što je posve u skladu s pučkim kalendarskim informacijama.
Godina
1905
10
Hrvatska sloboda
Naziv
Hrvatska sloboda
Opis
**"Hrvatska sloboda" ** je list koji, nakon Karlovačkog tjednika, ima najdužu tradiciju izlaženja. Prvi broj izašao je 9. 12. 1921. godine i pod tim nazivom izlazila je sve do 1. 4. 1932. godine, a od tada, uz prekide, kao Karlovački glasnik do 14. 1. 1941. godine. Ispod glavnog naslova piše: „Tjednik za politiku, prosvjetu i narodno gospodarstvo.“ Hrvatska sloboda je bio list „Hrvatskog bloka“. Kako se mijenjao stav „Bloka“, tako se i mijenjao i politički stav lista. Cijelo vrijeme izlaženja list je tiskan u tiskari M. Fogine. Vlasnici i urednici su se često mijenjali ali Fogina je bio pravi financijer.
Dragutin Fogina je bio urednik u dva navrata: od 9. 12. 1921. g. do 22. 6. 1923. g. i od 11. 4. 1930. g. do 23. 12. 1938. g.
Dr Ivan Graho bio je urednik u tri navrata: od 21. 9. 1923. g. do 23. 11. 1923. g. , 10. 4. 1925. g. do 12. 11. 1928. g. i od 25.4. 1940. g. do 14. 1. 1941. g, kada je bio i vlasnik, a list je tada promijenio naziv u Karlovački glasnik.
Dominik Bumber, novinar iz Zagreba, urednik je lista od 23.11. 1923. g. do 8. 8. 1924. g. i ponovno od 7. 11.1924.g. do 10. 4. 1925. g.
Zvonimir Rožić, umirovljeni učitelj u Karlovcu, uređivao je Hrvatsku slobodu u prijelomnom razdoblju stare Jugoslavije od 12. 4. 1928.g. do 11.4. 1930.g.
Uz sve te promjene u redakciji i uredništvu list ostaje do 1929.g. i opsegom i sadržajem isti. List se ističe netolerantnim polemikama i protivničkim stavovima.
Svojim političkim protivnicima list smatra pristalice Samostalne demokratske stranke i njenog prvaka Svetozara Pribičevića, a isto tako i Pašićevu radikalnu stranku i njene pristalice u Karlovcu. Svom žestinom političke netrepeljivosti odnosi se i prema Radićevoj politici od 1925. g. nadalje, iako su članovi „Hrvatskog bloka“ ranije bili njeni pristalice. Otada u Hrvatskoj slobodi čitamo o „Paranoidnom Radiću i njegovoj megalomanskoj politici.“ No ipak, autori Hrvatske slobode smatraju atentat u skupštini udarom na sav hrvatski narod i oštro ga osuđuju.
Hrvatska sloboda je pravi dokument karlovačke stvarnosti prvog poslijeratnog decenija.
Šestojanuarskom diktaturom utihnule su sve političke polemike u žurnalistici, pa se može i u Hrvatskoj slobodi, iz broja u broj, pratiti kako biva sve tiša, da bi konačno brojem 13 od 1. 4 1932.g. kratkom najavom prestala izlaziti.
Već tjedan dana nakon toga, 8. 4. 1932. g., izašao je prvi broj Karlovačkog glasnika u istom uredništvu i istoj tiskari M.Fogine.
Fond GKKA:
Hrvatska sloboda
God.1,br.1(9.prosinac 1921)-god.12,br.13(1.travanj 1932)
11
Almanah
Naziv
Almanah
Opis
Najstariji karlovački pučki kalendar je** „Almanah ilirski za godinu 1823. s razlicsnima pjesmama i pripovjestima, za prudnost i ugodnost sloxen i na svjetlo snoshen od Jure Maticha (pseudonim Matije Šporera) u Karlovcu Gornjem vu utishtenici Pretnerovoj“.**
Juraj (Đuro) Matija Šporer, Karlovčanin, koji je već od mladih studentskih dana u Beču nastojao dati Karlovcu i Hrvatskoj tiskanu riječ. Kada su propala njegova nastojanja da izda prve hrvatske novine – 17 godina prije Gaja! - izdao je 1823.g. u Karlovcu prvi karlovački kalendar. Almanah ilirski je napravljen kao knjižica, ima svega 104 stranice, raspored dana i mjeseca rađen je po gregorijanskom i julijanskom računanju vremena, a uz to je na svakoj stranici označeno vrijeme i datum. Almanah ilirski svojom svrhom i namjenom nadilazi usku kalendarsku funkciju i širi je na kulturno-političko djelovanje u Hrvatskoj. Svojim je djelom Šporer preteča ilirizma i Gaja, o čemu je u znanstvenoj literaturi mnogo više napisano.
Godina
1823
12
